Jasmina

Prvi put sam krenula na privatne satove s Ivkom kad sam zapela. Zapela na treningu, odnosno, nisam neke vježbe nikako mogla probiti, koliko god se trudila, koliko god znala napamet tehniku i što treba napraviti, nikako. Blokada. Za mene control-freaka, najteži su bili slobodni, rotirajući elementi jer tu se treba isključiti i pustiti, i vjerovati sebi. A zapela sam i u nekim privatnim izazovima za koje mi je trebala pomoć a da nisam ni bila svjesna. Pa sam odlučila istražiti kako je to kad s nekime radiš 1 na 1. Ivkin privatni sat nikad nije isti i, koliko sam shvatila, nije isti za različite ljude jer svaka od nas koja dođe ima neka svoja pitanja na koja treba odgovore. U mom slučaju smo kroz izazove u glazbi i workoutu opuštali moj overthinking mozak. I plesali, plesali, plesali. Opuštale glavu i puštale tijelo da intuitivno ponese pokret, bez opterećenja, bez nastojanja za pretjeranom kontrolom, sigurno ali fluidno. Nakon nekoliko sati konačno sam uspjela napraviti neke elemente koji su me dugo frustrirali 🙂 No, ono što je još važnije, ta sloboda pokreta nagnala me da krenem i u neke privatne ali i poslovne izazove za koje sam do tada samo izmišljala prigodne racionalne izgovore zašto ne mogu. Tako da sam i beskrajno uživala u satovima i dugoročno imala koristi od njih, u svakom pogledu 🙂